Program :: Milan Bezmarevic /Opening Ceremony

Gospodine predsedavajuci,
Gospodine Predsednice Vlade Republike Srbije,
Uvaženi gosti,
Dame i gospodo,

Imam cast da u ime Vlade Savezne Republike Jugoslavije pozdravim goste i ucesnike Konferencije Telekomunikacije za razvoj, da im zaželim prijatan boravak u našoj zemlji i izrazim potpuno uverenje Vlade Savezne Republike Jugoslavije u uspešan rad ovog eminentnog skupa.

Konferencija Telekomunikacije za razvoj je finalni
deo jedne relativno kratke, ali rezultirajuce aktivnosti na koordinaciji i usmeravanju inicijativa koje su integrisane u tekst Sporazuma koji ce biti sutra potpisan od strane zemalja Jugoistocne Evrope. Znacajna odluka Pakta za stabilnost da važne inicijative prenese na regionalni nivo je bila ispravna, a istovremeno i inspirativna. Zemlje regiona su preuzimajuci u svoje ruke svu odgovornost za definisanje važnih ciljeva i planova u izgradnji informatickog društva pokazale da mogu potpuno samostalno i efikasno dogovoriti znacajne strateške sporazume.

Na ovim našim balkanskim prostorima je i u ne tako davnoj prošlosti postojala i redovno se odvijala saradnja ministara saobracaja i telekomunikacija, koja je doprinosila regionalnoj saradnji i razumevanju.

A, u ovom, današnjem, trenutku smo izuzetno ponosni što je naša zemlja imala cast da predvodi inicijativu elektronska Jugoistocna Evropa u ovom poduhvatu. Želeli bi da verujemo da je lakoca i stepen razumevanja i medusobnog poverenja koji su omogucili da zemlje regiona dogovore tekst Sporazuma, rezultat ne samo njihove želje za razvojem ekonomije zasnovane na eksploataciji savremenih informaciono-komunikacionih resursa i znanja, ili željom za brzom evropskom integracijom, nego i znak poverenja u našu zemlju koja je neverovatno brzim koracima krenula u integrativne procese u regionu, Evropi i široj svetskoj zajednici. U tom svom opredelenju, naša zemlja je, kao i sve zemlje sa ovog podrucja, uocila nezaobilazni i presudni znacaj informaciono-komunikacionih tehnologija za sve segmente privrednog, socijalnog i politickog razvoja na opštem planu, kao i ne manje važan znacaj i uticaj na individualne sudbine i standard.

Informaticko društvo, cije domete i pogodnosti, su vec u veoma poodmakloj fazi uspele da realizuju i koriste zemlje razvijenog dela sveta, preti da za mnoge postane neuhvatljiv cilj. Dosad u istoriji civilizacije nezabeležena brzina razvoja novih, ali i brzina zastarevanja aktuelnih resursa informaciono-komunikacionih tehnologija, sve više, na prvi pogled, povecava teškoce zemalja u razvoju da dostignu stepen primene informaciono-komunikacionih tehnologija u razvijenim zemljama. Ali, jedna karakteristika informaciono-komunikacionih tehnologija daje veliku i realnu šansu nerazvijenim zemljama, a to je osobina da ne zahtevaju dosledni i postepeni kontinuitet u primeni, vec diskretnošcu svojih hardversko-softverskih rešenja omogucavaju iznenadni prikljucak na bilo kom nivou primene, cak i na samom vrhu. Koristeci ovu osobinu skokovitosti u karakteru informaciono-komunikacionih tehnologija, nerazvijene zemlje imaju šansu da se u relativno kratkom vremenu, naprimer kroz rešenja koja je definisao Sporazum koji ce biti ovde potpisan za zemlje Jugoistocne Evrope, prikljuce, prvenstveno na svetsko tržište koje je vec sada dominantno elektronski upravljano. Naravno, iste šanse postoje i u drugim domenima ljudske aktivnosti.

Sasvim je izvesno da zemlje Jugoistocne Evrope, kao i ostale zemlje sa slicnim stepenom primene informaciono-komunikacionih tehnologija u svetu, ne mogu baš sasvim same da upravljaju ovim šansama. Neophodne su pravovremene i relevantne informacije do kojih se dolazi saradnjom sa razvijenim zemljama, a bez saradnje u okviru evropskih i svetskih programa, naši zajednicki napori bi se možda usmeravali u pogrešnom pravcu, što bi dovelo do daljeg zaostajanja i povecavanja vec postojeceg jaza i na našim prostorima, poznatog u svetu kao digital devide.

Predstojecim potpisivanja Sporazuma o planu razvoja informatickog društva Jugoistocne Evrope u okviru inicijative za Jugoistocnu Evropu Pakta za stabilnost, naše zemlje se cvrsto opredeljuju, pojedinacno i kao region, za put ispravnog smera i tendencija, za put kojim idu zemlje Evropske unije i zemlje kandidati za Evropsku uniju, a to je put trasiran programima eEvropa i eEvropa Plus, što ce omoguciti da transformacija društava u našim zemljama u informaticko društvo bude pracena minimalnim rizicima od devijacija na tom putu.

Razvoj informatickog društva u našem regionu nije više pokretna meta, koja sve više izmice, vec je to jasan i fokusiran cilj, koji, iako ima svoju dinamiku u pogledu forme zavisne od napretka informaciono-komunikacionih tehnologija, može da bude dostignut medusobnom saradnjom. Na taj nacin, kroz medusobnu saradnju, razvoj informatickog društva u našem regionu postaje istovremeno i izuzetan okvir za postizanje stabilnosti u regionu Jugoistocne Evrope. Zajedno možemo da ostvarimo mnogo više nego što bi to bio prosti zbir naših pojedinacnih napora, koji bi ponekad mogli biti i divergentni u odnosu na zajednicki cilj.

Ta strategija saradnje i zajednickog angažovanja u cilju ostvarenja plana razvoja informatickog društva u našem regionu upravo je bazirana na principima odnosa u kojima svi dobijaju, a niko ne gubi (win-win strategy), a takva strategija se vec sada u razvijenom delu sveta pokazala superiornom u odnosu na surove tržišne utakmice i strategije iz industrijskog društva po principu "zero sum game".

Gde se može locirati ova konferencija i njeni dometi u odnosu na iste procese u Evropi i svetu ?

Poznato je da je Rezolucijom Generalne Skupštine Ujedinjenih Nacija 56/183 od 21.11.2001.g. odluceno da se održi Svetski samit o informatickom društvu, sledeci ciljeve iz Milenijumske deklaracije Generalne Skupštine Ujedinjenih Nacija. Samit ce se održati u dve faze i to u Ženevi krajem 2003.g. i u Tunisu 2005.g., pod visokim pokroviteljstvom Generalnog sekretara UN, a u organizaciji Medunarodne unije za telekomunikacije. Pripremni proces svetskog Samita o informatickom društvu ce biti realizovan kroz održavanje tri Pripremna komiteta (prvi je vec održan u Ženevi u julu ove godine), kao i kroz niz regionalnih i subregionalnih inicijativa i konferencija. Sa aspekta pripreme Svetskog samita o informatickom društvu, konstituisano je pet regija u svetu i to regija Azije, regija Afrike, regija Južne i Srednje Amerike, regija Zapadne Evrope i regija Istocne Evrope. Ovde se ne radi o striktnoj geografskoj podeli, jer u sastav Zapadne Evrope kao regije, su ušle SAD, Kanada, Izrael, i Australija. Proces pripreme kroz održavanje regionalnih i subregionalnih konferencija je vec u toku. Taj proces je snažno podržan usvajanjem niza rezolucija i na veoma važnim svetskim konferencijama kao što su Svetska konferencija o razvoju telekomunikacija održana u Istambulu u februaru i martu ove godine i Konferencija opunomocenika zemalja clanica Medunarodne unije za telekomunikacije održana u Marakešu u septembru i oktobru ove godine. Ovde je znacajno istaci da su na obe ove konferencije usvojene rezolucije o pomoci Saveznoj Republici Jugoslaviji u obnovi porušene radio-televizijske i telekomunikacione infrastrukture, cime je na ubedljiv nacin demonstriran povratak naše zemlje s punim kapacitetom u najvažniju svetsku instituciju iz oblasti telekomunikacija. Ovo je i prilika da se izrazi zahvalnost zemljama našeg regiona na podršci ovim rezolucijama. Ovim konferencijama je koordinirala Medunarodna unija za telekomunikacije kao specijalizovana agencija Ujedinjenih Nacija. Za naš region je znacajno da se od 07-09. novembra 2002.g. u Bukureštu održava zajednicka konferencija obe evropske regije na ministarskom nivou, kao deo tog pripremnog procesa za Svetski samit o informatickom društvu.

U ovoj cinjenici leži odgovor na postavljeno pitanje. Vlada Savezne Republike Jugoslavije se nada da deli zajednicko uverenje svih zemalja regiona da Beogradska konferencija Telekomunikacije za razvoj i njeni dometi, pre svega Sporazum koji ce biti potpisan, predstavljaju znacajan doprinos zemalja Jugoistocne Evrope i sa aspekta panevropske ministarske konferencije u Bukureštu, kao i znacajan rezultat u ostvarivanju globalnih težnji na našem kontinentu, a i u svetu, u izgradnji informatickog društva.

Na kraju, ali ne kao manje važno, treba da bude istaknuto da je opredelenje Pakta za stabilnost Jugoistocne Evrope o prenošenju svojih programa na regionalni nivo koordinacije izraz poverenja u sposobnosti naših zemalja da samostalno kreiraju svoj dalji razvoj u smeru postojecih integrativnih procesa u Evropi i svetu. Region ce sigurno, opet u nadi da imamo zajednicko uverenje, imati uspeha i u drugim inicijativama koje su dobile regionalno rukovodenje, posebno kroz proces saradnje u Jugoistocnoj Evropi.

To su naše zajednicke šanse i mogucnosti. Veoma je specificna i bitna uloga vlada zemalja u regionu Jugoistocne Evrope da uoce i snažno podrže realizaciju ovih šansi i koristeci sva pozitivna evropska iskustva omoguce što hitniju i što dosledniju implementaciju Sporazuma o razvoju informatickog društva u Jugoistocnoj Evropi. Ako se ne iskoriste, generalno gledano, šanse i mogucnosti se pretvaraju u utopiju. Vlada Savezne Republike Jugoslavije je uverena da zemlje ovog regiona nece dozvoliti da se naše šanse i mogucnosti utope u utopiju.

Hvala Vam na pažnji !


Beograd, 28.10.2002.g.