 |
Program :: Milan
Bezmarevic /Opening Ceremony
Gospodine predsedavajuci,
Gospodine Predsednice Vlade Republike Srbije,
Uvaeni gosti,
Dame i gospodo,
Imam cast da u ime Vlade Savezne Republike Jugoslavije pozdravim
goste i ucesnike Konferencije Telekomunikacije za razvoj, da im
zaelim prijatan boravak u naoj zemlji i izrazim potpuno
uverenje Vlade Savezne Republike Jugoslavije u uspean rad
ovog eminentnog skupa.
Konferencija Telekomunikacije za razvoj je finalni
deo jedne relativno kratke, ali rezultirajuce aktivnosti na koordinaciji
i usmeravanju inicijativa koje su integrisane u tekst Sporazuma
koji ce biti sutra potpisan od strane zemalja Jugoistocne Evrope.
Znacajna odluka Pakta za stabilnost da vane inicijative prenese
na regionalni nivo je bila ispravna, a istovremeno i inspirativna.
Zemlje regiona su preuzimajuci u svoje ruke svu odgovornost za definisanje
vanih ciljeva i planova u izgradnji informatickog drutva
pokazale da mogu potpuno samostalno i efikasno dogovoriti znacajne
strateke sporazume.
Na ovim naim balkanskim prostorima je i u ne tako davnoj
prolosti postojala i redovno se odvijala saradnja ministara
saobracaja i telekomunikacija, koja je doprinosila regionalnoj saradnji
i razumevanju.
A, u ovom, dananjem, trenutku smo izuzetno ponosni to
je naa zemlja imala cast da predvodi inicijativu elektronska
Jugoistocna Evropa u ovom poduhvatu. eleli bi da verujemo
da je lakoca i stepen razumevanja i medusobnog poverenja koji su
omogucili da zemlje regiona dogovore tekst Sporazuma, rezultat ne
samo njihove elje za razvojem ekonomije zasnovane na eksploataciji
savremenih informaciono-komunikacionih resursa i znanja, ili eljom
za brzom evropskom integracijom, nego i znak poverenja u nau
zemlju koja je neverovatno brzim koracima krenula u integrativne
procese u regionu, Evropi i iroj svetskoj zajednici. U tom
svom opredelenju, naa zemlja je, kao i sve zemlje sa ovog
podrucja, uocila nezaobilazni i presudni znacaj informaciono-komunikacionih
tehnologija za sve segmente privrednog, socijalnog i politickog
razvoja na optem planu, kao i ne manje vaan znacaj i
uticaj na individualne sudbine i standard.
Informaticko drutvo, cije domete i pogodnosti, su vec u
veoma poodmakloj fazi uspele da realizuju i koriste zemlje razvijenog
dela sveta, preti da za mnoge postane neuhvatljiv cilj. Dosad u
istoriji civilizacije nezabeleena brzina razvoja novih, ali
i brzina zastarevanja aktuelnih resursa informaciono-komunikacionih
tehnologija, sve vie, na prvi pogled, povecava tekoce
zemalja u razvoju da dostignu stepen primene informaciono-komunikacionih
tehnologija u razvijenim zemljama. Ali, jedna karakteristika informaciono-komunikacionih
tehnologija daje veliku i realnu ansu nerazvijenim zemljama,
a to je osobina da ne zahtevaju dosledni i postepeni kontinuitet
u primeni, vec diskretnocu svojih hardversko-softverskih reenja
omogucavaju iznenadni prikljucak na bilo kom nivou primene, cak
i na samom vrhu. Koristeci ovu osobinu skokovitosti u karakteru
informaciono-komunikacionih tehnologija, nerazvijene zemlje imaju
ansu da se u relativno kratkom vremenu, naprimer kroz reenja
koja je definisao Sporazum koji ce biti ovde potpisan za zemlje
Jugoistocne Evrope, prikljuce, prvenstveno na svetsko trite
koje je vec sada dominantno elektronski upravljano. Naravno, iste
anse postoje i u drugim domenima ljudske aktivnosti.
Sasvim je izvesno da zemlje Jugoistocne Evrope, kao i ostale zemlje
sa slicnim stepenom primene informaciono-komunikacionih tehnologija
u svetu, ne mogu ba sasvim same da upravljaju ovim ansama.
Neophodne su pravovremene i relevantne informacije do kojih se dolazi
saradnjom sa razvijenim zemljama, a bez saradnje u okviru evropskih
i svetskih programa, nai zajednicki napori bi se moda
usmeravali u pogrenom pravcu, to bi dovelo do daljeg
zaostajanja i povecavanja vec postojeceg jaza i na naim prostorima,
poznatog u svetu kao digital devide.
Predstojecim potpisivanja Sporazuma o planu razvoja informatickog
drutva Jugoistocne Evrope u okviru inicijative za Jugoistocnu
Evropu Pakta za stabilnost, nae zemlje se cvrsto opredeljuju,
pojedinacno i kao region, za put ispravnog smera i tendencija, za
put kojim idu zemlje Evropske unije i zemlje kandidati za Evropsku
uniju, a to je put trasiran programima eEvropa i eEvropa Plus, to
ce omoguciti da transformacija drutava u naim zemljama
u informaticko drutvo bude pracena minimalnim rizicima od
devijacija na tom putu.
Razvoj informatickog drutva u naem regionu nije vie
pokretna meta, koja sve vie izmice, vec je to jasan i fokusiran
cilj, koji, iako ima svoju dinamiku u pogledu forme zavisne od napretka
informaciono-komunikacionih tehnologija, moe da bude dostignut
medusobnom saradnjom. Na taj nacin, kroz medusobnu saradnju, razvoj
informatickog drutva u naem regionu postaje istovremeno
i izuzetan okvir za postizanje stabilnosti u regionu Jugoistocne
Evrope. Zajedno moemo da ostvarimo mnogo vie nego to
bi to bio prosti zbir naih pojedinacnih napora, koji bi ponekad
mogli biti i divergentni u odnosu na zajednicki cilj.
Ta strategija saradnje i zajednickog angaovanja u cilju
ostvarenja plana razvoja informatickog drutva u naem
regionu upravo je bazirana na principima odnosa u kojima svi dobijaju,
a niko ne gubi (win-win strategy), a takva strategija se vec sada
u razvijenom delu sveta pokazala superiornom u odnosu na surove
trine utakmice i strategije iz industrijskog drutva
po principu "zero sum game".
Gde se moe locirati ova konferencija i njeni dometi u odnosu
na iste procese u Evropi i svetu ?
Poznato je da je Rezolucijom Generalne Skuptine Ujedinjenih
Nacija 56/183 od 21.11.2001.g. odluceno da se odri Svetski
samit o informatickom drutvu, sledeci ciljeve iz Milenijumske
deklaracije Generalne Skuptine Ujedinjenih Nacija. Samit ce
se odrati u dve faze i to u enevi krajem 2003.g. i u
Tunisu 2005.g., pod visokim pokroviteljstvom Generalnog sekretara
UN, a u organizaciji Medunarodne unije za telekomunikacije. Pripremni
proces svetskog Samita o informatickom drutvu ce biti realizovan
kroz odravanje tri Pripremna komiteta (prvi je vec odran
u enevi u julu ove godine), kao i kroz niz regionalnih i subregionalnih
inicijativa i konferencija. Sa aspekta pripreme Svetskog samita
o informatickom drutvu, konstituisano je pet regija u svetu
i to regija Azije, regija Afrike, regija June i Srednje Amerike,
regija Zapadne Evrope i regija Istocne Evrope. Ovde se ne radi o
striktnoj geografskoj podeli, jer u sastav Zapadne Evrope kao regije,
su ule SAD, Kanada, Izrael, i Australija. Proces pripreme
kroz odravanje regionalnih i subregionalnih konferencija je
vec u toku. Taj proces je snano podran usvajanjem niza
rezolucija i na veoma vanim svetskim konferencijama kao to
su Svetska konferencija o razvoju telekomunikacija odrana
u Istambulu u februaru i martu ove godine i Konferencija opunomocenika
zemalja clanica Medunarodne unije za telekomunikacije odrana
u Marakeu u septembru i oktobru ove godine. Ovde je znacajno
istaci da su na obe ove konferencije usvojene rezolucije o pomoci
Saveznoj Republici Jugoslaviji u obnovi poruene radio-televizijske
i telekomunikacione infrastrukture, cime je na ubedljiv nacin demonstriran
povratak nae zemlje s punim kapacitetom u najvaniju
svetsku instituciju iz oblasti telekomunikacija. Ovo je i prilika
da se izrazi zahvalnost zemljama naeg regiona na podrci
ovim rezolucijama. Ovim konferencijama je koordinirala Medunarodna
unija za telekomunikacije kao specijalizovana agencija Ujedinjenih
Nacija. Za na region je znacajno da se od 07-09. novembra
2002.g. u Bukuretu odrava zajednicka konferencija obe
evropske regije na ministarskom nivou, kao deo tog pripremnog procesa
za Svetski samit o informatickom drutvu.
U ovoj cinjenici lei odgovor na postavljeno pitanje. Vlada
Savezne Republike Jugoslavije se nada da deli zajednicko uverenje
svih zemalja regiona da Beogradska konferencija Telekomunikacije
za razvoj i njeni dometi, pre svega Sporazum koji ce biti potpisan,
predstavljaju znacajan doprinos zemalja Jugoistocne Evrope i sa
aspekta panevropske ministarske konferencije u Bukuretu, kao
i znacajan rezultat u ostvarivanju globalnih tenji na naem
kontinentu, a i u svetu, u izgradnji informatickog drutva.
Na kraju, ali ne kao manje vano, treba da bude istaknuto
da je opredelenje Pakta za stabilnost Jugoistocne Evrope o prenoenju
svojih programa na regionalni nivo koordinacije izraz poverenja
u sposobnosti naih zemalja da samostalno kreiraju svoj dalji
razvoj u smeru postojecih integrativnih procesa u Evropi i svetu.
Region ce sigurno, opet u nadi da imamo zajednicko uverenje, imati
uspeha i u drugim inicijativama koje su dobile regionalno rukovodenje,
posebno kroz proces saradnje u Jugoistocnoj Evropi.
To su nae zajednicke anse i mogucnosti. Veoma je specificna
i bitna uloga vlada zemalja u regionu Jugoistocne Evrope da uoce
i snano podre realizaciju ovih ansi i koristeci
sva pozitivna evropska iskustva omoguce to hitniju i to
dosledniju implementaciju Sporazuma o razvoju informatickog drutva
u Jugoistocnoj Evropi. Ako se ne iskoriste, generalno gledano, anse
i mogucnosti se pretvaraju u utopiju. Vlada Savezne Republike Jugoslavije
je uverena da zemlje ovog regiona nece dozvoliti da se nae
anse i mogucnosti utope u utopiju.
Hvala Vam na panji !
Beograd, 28.10.2002.g.
|